2000 fotoaparata: jedinstvena zbirka foto aparata i klub

Zamislite da ležerno izvlačite kutiju cigareta iz džepa i prstom pritišćete jedan od filtera. Čuje se metalni zvuk, omot malo popusti, a zatim: klik. Držite špijunsku kameru Kijev 1978. To je ono što je proizvođač želio da zapadnjaci koji posjećuju Ukrajinu tijekom Hladnog rata vjeruju. Drugim riječima, to je mamac za turiste. Federico B., inženjer iz Ženeve, ima kolekciju takvih kamera, kao i drugih uređaja koji datiraju od ranih 1900-ih do 1980-ih, koje je naslijedio od svog oca, bivšeg inženjera u CERN-u koji je preminuo. Odlučio je održati očevu ostavštinu tako što je pokrenuo projekt Kluba 99 kamera i zaronio u povijest fotografije.

Zbirka od stotina fotoaparata, od kojih je svaka jedinstvena na svoj način, smještena je u vitrinama na lokaciji u Ile-de-Franceu, dok je ostatak zbirke pohranjen u Švicarskoj. Kolekcija uključuje velike i male fotoaparate, te minijature u metalnim ili plastičnim kućištima. Federico, kolekcionar, objašnjava da izbor nije namijenjen najboljim fotoaparatima na svijetu ili povijesti fotografije, već kolekciji koja je rezultat pedeset godina lutanja i slijeđenja njegovog srca, slično načinu na koji je on koristio provoditi vrijeme pretražujući buvljake s ocem.

Projekt 99 Cameras Club ima za cilj podijeliti priču o ovoj kolekciji kroz odabrani izbor od 99 kamera, pri čemu Federico objavljuje jednu kameru dnevno na društvenim medijima i svojoj web stranici s njezinom poviješću i karakteristikama. Projekt je način na koji Federico održava vezu sa svojim ocem koji je iznenada preminuo.

Istraživanje ove zbirke znači otkrivanje predmeta ljepote i zamršenog dizajna. Federico predstavlja svoje blago poput špijunske kamere proizvedene u Latviji 1937., veličine upaljača. Ovaj model popularizirao je James Bond u filmu pod naslovom On Her Majesty's Secret Service i bio je omiljen alat obavještajnih agencija diljem svijeta zbog male veličine i impresivnog makro fokusa.

Federico ističe da su ove kamere prozor u prošli svijet, predstavljaju visoku tehnologiju tog vremena. Jedna od njegovih najdražih je kamera koju je koristio KGB i koja je imala mehanizam sata s oprugom koji je agentima omogućavao snimanje niza snimaka bez potrebe da ručno premotavaju film. U kolekciji se nalazi i minijaturna kamera koja se može sakriti u kravatu, kamera na ručnom satu te kamere montirane na njemačke avione Stuka. Svaki uređaj ima svoju priču. Kolekcija također uključuje prave vintage satove kao što je kompas iz 1937. koji je izradio švicarski proizvođač satova Jaeger-LeCoultre, koji Federico opisuje kao najcool stvar koju je ikada vidio, s kompliciranim mehanizmom koji je urar trebao izraditi. Aluminijsko kućište ima ugrađene filtre, jezičak za osjećaj pravog otvora blende i teleskopski predmet, što ga čini pravim draguljem.

Ostali fotoaparati u kolekciji sami su po sebi modni objekti, s elegantnim dizajnom kao što je Kodakov Bantam Special, predstavljen 1936. u Sjedinjenim Državama, dizajniran u čistom art deco stilu. Tu je i mini Rolleiflex, veličine upaljača, te trendi i šareni Kodak Petite u seriji prsluk-džep.

Još jedinstveniji je Ginfax model u obliku limenke Coca-Cole! Kolekcija također uključuje legendarne Leica klasike kao što je Leica I, također poznat kao model A, koji su plagirali Sovjeti i dizajniran kao kamera za ljude. Vrijednost zbirke teško je procijeniti, iako je Federicov otac vodio preciznu evidenciju kupnje.

Tko je Federico? On je inženjer digitalnog kolekcionarstva, planira upotrijebiti nove tehnologije kao što su NFT za poboljšanje zbirke. Također se nada ponuditi člansku iskaznicu i omogućiti ljudima stvaranje vlastite digitalne kolekcije.

Ali vrijedi napomenuti da je tržište fotografije već prihvatilo korištenje NFT-ova. Na primjer, Agence France Presse (AFP) nedavno je prodala svoje prve takve fotografije, a cijene su dosegle gotovo 15.000 eura, uključujući 7.500 eura za jednostavnu snimku američkog političara Bernieja Sandersa kako sjedi i nosi ručno izrađene rukavice, a koja je postala viralna na Internet.

No, cilj projekta 99 Cameras Club nije zarada, već ponuditi nove sadržaje zaljubljenicima u fotografiju. Federico želi iskoristiti prihode za financiranje zbirke i potencijalno stvoriti knjigu i izložbu kako bi prikazao povijest i priču svake kamere. Cilj projekta je stvoriti dinamiku dijeljenja putem web stranice i društvenih medija koja je privlačna široj publici znatiželjnih pojedinaca, a ne samo stručnih entuzijasta. Upotreba vizualno privlačnog formata i inovativnih tehnologija poput NFT-a ima za cilj privući mlađu, izvorno digitalnu publiku, koja paradoksalno pokazuje sve veći interes za filmsku fotografiju.