Prošlo je više od dva mjeseca otkako je Elon Musk objavio svoju namjeru da kupi Twitter — i to je zauvijek promijenilo financijska tržišta i svijet. Zašto? Prije svega, u Ukrajini je rat i postoji zabrinutost zbog inflacije koja ulagače drži podalje od prodaje. Tada je tvrtka Tesla, koja je Muskov glavni izvor prihoda i bogatstva, objavila rekordnu dobit. Sve je to utjecalo na Wall Street i korporacije u SAD-u, a dionice su upravo zaključile svoj najgori početak godine. Osim toga, velika je tvrtka nastavila otpuštati svoje radnike, ali ova druga polovica godine vrlo je neizvjesna za Elona Muska. Zato što je njegova ponuda da plati 44 milijarde dolara za Twitter na kraju ispala previsoka i shvatio je da se više ne želi baviti ovim poslom. Dakle, kao nužan korak, Elon Musk je raskinuo svoj ugovor o kupnji Twittera, tvrdeći da Twitter "materijalno krši više odredbi" izvornog ugovora. Opetovano je izrazio svoju zabrinutost bez ikakvih stvarnih dokaza da Twitter ima mnogo robota i spam račune. Rekao je to javno, a analitičari su nagađali da je ta objava bila samo izgovor za raskid dogovora koji je sklopio, budući da je sada Twitter precijenjen. Tako se početkom srpnja dionicama Twittera trgovalo po 38,23 dolara, što znači 30% ispod Muskova ponuda cijena.
Istina je da bi dionice Twittera još više pale da Musk nije napravio svoju igru. Ulagači ostavljaju dionice u tehnologiji koja brzo raste i to je manje zanimljivo kada kamatne stope rastu, ali i kada tvrtke društvenih medija ozbiljno pate od tih promjena. Na primjer, Facebookov Meta doživio je pad dionica od gotovo 50% od početka godine. Dionice Tesle na koje se planirao oslanjati za financiranje posla također su pale u posljednje vrijeme od travnja, a sve u svemu to je bio glavni faktor za Muskova da na kraju raskine dogovor. Dakle, što se dalje događa? Postoje izvori koji govore da će doći do pravne bitke i Twitter namjerava prisiliti Muska da zatvori ovu prodaju, budući da je nedavno pala za 5%, a očekuje se da će pasti za 30% u bliskoj budućnosti. U vezi s tržištem dionica, Institut za međunarodne financije rekao je da je u lipnju priljev kineskih dionica iznosio 9,1 milijardu dolara. A nova tržišta osim Kine imala su 19,6 milijardi dolara odljeva jer su prevladavali strahovi od recesije. Ako pretpostavimo da je Xijeva politika eliminacije prijenosa Covida završila, ovo je definitivno riskantno kockanje. Međutim, također je bilo riskantno predvidjeti napet odnos vlade s privatnim sektorom.
Dakle, što se događa s ruskim plinovodom – i hoće li se ikada vratiti? Otkako je Europa Rusiji nametnula oštre sankcije nakon ruske invazije na Ukrajinu, u svim zemljama postoji zastrašujuće pitanje: što ako Rusija zaustavi isporuku plina u Europi? Ovaj scenarij je teško zamisliv i gotovo poput noćne more spreman je nanijeti štetu cijelom europskom gospodarstvu, ali i ostatku svijeta. Ali ta je mogućnost tema novog kršenja ruku jer je upravo počelo održavanje plinovoda Sjeverni tok 1 od Rusije do Njemačke. Dužnosnici i mnogi istraživači tržišta iskreno su izrazili svoju zabrinutost oko vjerojatnosti da će se protok plina ponovno pokrenuti nakon što završi razdoblje popravka.
"Dok je ovo nekada bila rutinska procedura koja jedva da je privlačila pozornost, ovaj put se strahuje da Rusija nakon toga neće nastaviti isporuku plina", - Commerzbank.
Baš u lipnju, Njemačka, koja je najveće europsko gospodarstvo, objavila je da je zemlja "u plinskoj krizi" nakon što je Gazprom (koji je ruska državna plinska kompanija) dramatično smanjio protok kroz plinovod Sjeverni tok 1 za 60%. Iz tvrtke su rekli da su ovu odluku donijeli zbog odluke Europe o uskraćivanju vitalnih turbina i raznih sankcija, no u stvarnosti su ovaj drastičan potez mnogi političari protumačili kao nizak udarac.